Tečajevi valuta

Tečajevi valuta ili devizni tečaj

Tečajevi valutaKada upotrebljavamo pojam tečajevi valuta, najprije treba ustanoviti definiciju pojma valuta odnosno rastumačiti njeno značenje. To će umnogome doprinijeti da se razumije kako se formiraju tečajevi valuta. Naime, kada se govori o novcu uopće, treba se znati da postoje dvije vrste stranog novca i to devize i valute. Zazlika između ova dva pojma je također važna u razumijevanju pojma – tečajevi valuta. Devize predstavljaju sva kratkoročna potraživanja obično do tri mjeseca, prema inozemstvu u stranoj valuti. Sa druge strane, valute predstavljaju efektivni strani novac, gotov novac, koji je u određenoj zemlji zakonsko sredstvo plaćanja. Prema navedenom, osnovna razlika između deviza i valuta je u tome što su devize žiralni, a valute gotovinu.

U svakom slučaju, tečajevi valuta ili devizni tečaj po definiciji predstavlja cijenu valute koja je izražena u domaćem novcu. Jednostavnim jezikom rečeno, devizni tečaj pokazuje koliko treba platiti jedinica domaćeg novca za jednu ili sto jedinica stranog novca. Ovakav način izražavanja cijena stranih valuta (tečajevi valuta) se najčešće koristi. Bitno je istaći karakterističnost koju ima gotovinu u odnosu na domaći novac. Naime, domaći novac na domaćem tržištu predstavlja samo mjeru vrijednosti ili mjerilo cijena kojim se izražava cijena određene robe. To znači da domaći novac na domaćem tržištu nije roba, dok je strani novac na domaćem tržištu roba kao svaka druga, tako da ima i svoju cijenu, odnosno devizni tečaj. Posebno je važno što strana valuta kao specifična roba istovremeno predstavlja i mjerilo cijena u zemlji koja je taj novac emitirala, zato je kod formiranja cijena te valute (tečajevi valuta) značajan utjecaj te valute u odnosu ponude i potražnje, ali i mjere ekonomske politike zemlje koja je tu valutu emitirala.

Kada se formiraju tečajevi valuta važna je činjenica da ponuda strane valute dolazi od izvoza, a potražnja za stranom valutom dolazi od uvoza. To znači da se formiranje deviznog tečaja u osnovi zasniva na platnobilansne metodu, jer ponuda i tražnja strane valute, zapravo dolazi od platne bilance jedne zemlje. Drugim riječima, kada se formiraju tečajevi valuta imamo sljedeću situaciju – ako platna bilanca teži ka suficitu, devizni tečaj će ispoljavati tendenciju pada (razlog je povećana ponuda deviza), u protivnom, ako platni bilans teži ka deficitu, tada će devizni tečaj strane valute pokazati tendenciju porasta (povećana tražnja deviza).

U međunarodnom platnom prometu plaćanja se obavljaju između rezidenata dviju zemalja, gdje tečajevi valuta i njihovo formiranje imaju značajnu ulogu. Pošto se po pravilu plaćanja vrše u valuti dobavljača, to znači da kupac za svoju valutu treba kupiti valutu prodavača kako bi mogao platiti robu koju je od njega kupio. Ovdje je dobro napomenuti da je potrebno, prije nego se pristupi izvršenju ekonomske transakcije, znati omjer po kojem će se obaviti pretvaranje jedne nacionalne valute u drugu. Tečajevi, odnosno, devizni tečajevi se mogu formirati na vise načina:

– U fiksnom iznosu koji odgovara odnosu danih valuta prema jednom konvencijalnim zajedničkom imenitelju (Sustav fiksnih deviznih tečajeva)

– U relativno fiksnom iznosu koji odgovara odnosima kupovnih snaga stranog i domaćeg novca (Sustav pariteta kupovnih snaga).

– U varijabilno iznosu koji odgovara odnosu ponude i potražnje strane valute (Sustav fluktuirajući tečajevi valuta).

Tečajevi imaju značajnu ulogu u trgovini valutama na međunarodnom financijskom tržištu (Forex Market), gdje se trgovina odvija isključivo po sustavu fluktuirajućih deviznih tečajeva. To je ujedno preduvjet (free-floating of currencies) za funkcioniranje forex-a kao necentralizovanog tržišta, gdje se vrši slobodno tržišno formiranje cijena valuta, odnosno tečajevi valuta.

This entry was posted in Tečajevi valuta and tagged . Bookmark the permalink.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

You may use these HTML tags and attributes: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <s> <strike> <strong>